Ne želim da opet pokrećem priču oko cijena ulaznica, samo ću napisati da u nastavku ove sezone cijena neće biti veliki problem kolika god da bude.
Na Grbavici će se odigrati tek 5 utakmica od kojih će biti njih 3 protiv atraktivnih protivnika (Sarajevo, Sloboda i Zrinjski), te još dvije utakmice protiv ekipa koje su atraktivne po rezultatima i tabeli (Krupa i Radnik). Osim prvenstvenih, tu su još jedna ili dvije utakmice same završnice kupa BiH, dovoljno dobar razlog za dolazak na stadion ko kod bio protivnik.
Ide lijepo vrijeme, nova tribina, dobri rezultati, općenito velika euforija vlada i lično sam mišljenja da cijena ulaznica neće kreirati posjetu.
Za iduću sezonu to treba detaljno ispitati, analizirati i odrediti cijene. Kad bi to bilo odrađeno kako treba, a ja u potpunosti vjerujem ovim ljudima koji studiozno pristupaju svakom problemu, onda bi već od iduće sezone mogli napraviti jedan pravi korak naprijed u organizacionom i ekonomskom smislu jer smo sad u prilici za tako nešto, imamo prave preduslove za to izgradnjom istoka.
Ne bih da dajem neke prijedloge što se toga tiče, osim da jug treba biti ubjedljivo najjfetiniji, dok sjever i istok trebaju imati sličnu cijenu, eventualno neka minimalna razlika.
Ono što je veliki plus u cijeloj priči jeste da Željo ima jednu jako dobru brojku standardnih koji dolaze na stadion bez obzira na okolnosti, njih 3-4 hiljade, i što je još veći plus jeste da sigurno njih 80-90% ulazi u onu brojku od, skoro, 5000 koji imaju člansku kartu. Tako da, u principu, imaš 3-4 hiljade članova kluba koji ti čine osnovu bazu i koji će doći na svaku utakmicu u sezoni, njih ne zanima cijena ulaznice, pola te brojke su vlasnici godišnjih i svi imaju članske. Govorim generalno, znam da ima odstupanja.
Idući korak bi bio, po meni, da se ta osnovana baza poveća, a uvjeren sam da će tako biti ako se ova sezona završi sa jednim trofejom, te da se pokuša privući veći broj onih koji koji dolaze periodično, u zavisnosti od vremena, protivnika, rezultata i slično.
E upravo ta zadnja skupina ovisi uveliko od cijene ulaznica i oni trebaju biti jedna od vodilja prilikom određivanja cijena.
Znam da vas ima dosta što se neće složiti, što će reći da ako vole Želju trebaju doći bez obzira na sve, ali to jednostavno nije tako i to nema baš smisla u ovom vremenu i u klubu koji živi i stvara od novca, ne od ljubavi. Žalosno ali istinito.
U organizovanim klubovima, kojim i mi težimo, ogromna većina profita je od ulaznica i fan shopa. U finansijskom izvještaju Bayerna za sezonu 2014/2015, to je prvi na koji sam naletio, prihod od ulaznica i fan shopa je bio 240 miliona eura (malo manje od 50% ukupnog prihoda koji je iznosio 520 miliona eura), dok je kod nas, u finansijskom izvještaju za 2015. godinu, također prvi na koji sam naletio, prihod od ulaznica iznosio 9% ukupnog prihoda, a prihod od ulaznica, članskih kartica i članarina u omladinskom pogonu iznosio 14%.
To je bio samo osnovni finansijski aspekt, da ne kažem kolika je razlika kad potencijalnom sponzoru prikažeš prosječnu posjetu od 4000 i prosječnu posjetu od 6000. Bezveze lupam cifre,
Neki moji konkretni prijedlozi bi bili popust za porodice i popust za Manijake.
Porodica je sve više u zadnje vrijeme što me jako raduje i možda ne bi bilo loše da se njima napravi neki ustupak. Da li bi to bio popust za žene, djecu do 18 godina, popust na veći broj članskih koje bi se vodile pod jednim imenom, ne znam. Čisto zbog kupovne moći jedne prosječne porodice, jer dolazak takve porodice sa dvoje "odrasle djece" na sjever je oko 50 KM da svako od njih pored ulaznice popije sok, nije to baš mala cifra.
Popust za Manijake bi bio više neka uzajamna veza na obostranu korist i kluba i najvjernijih navijača, na način da, recimo, Manijaci prodaju svoje članske kartice, nisam siguran, možda tako nešto i postoji, na osnovu kojih bi vlasnici istih imali popust pri kupovini ulaznice za jug. Ako je sad 5 KM, neka bude 3 ili 4. Na taj način bi klub napravio mali ustupak svojim najvjernijim navijačima, a u isto vrijeme bi inidrektno finansijski pomogao navijačima gdje bi novac od svojih članskih mogli koristiti za koreografije, gostovanja i slično. Koliko je to moguće, kakvi su odnosi na jugu, odnosi između njih i kluba, ne znam, nisam upućen.
Mislio sam napisati tek nekoliko rečenica, ali kako imam vremna, povuklo me i napisa esej.
